Srpsko Privredno Društvo "Privrednik" / petak (22.10.) – subota (23.10.)

Simpozij Privilegija manjine – O Djel(ovanj)u Radomira Konstantinovića

Obimno te, kako svojim tematskim opsegom, tako i po spoznajnim dosezima, zahtjevno, polimorfno djelo Radomira Konstantinovića, u rasponu od aktualne publicistike i analitičke esejistike preko sintetskih povijesno-kritičkih studija do inovativnih radio-drama i romana, kao i njegovo društveno-kulturno djelovanje, u rasponu od prosvjetiteljskog pregalaštva, preko intelektualnog usmjeravanja, do javnog angažmana, ostalo je, usprkos čestom spominjanju, brojnim priznanjima i kritičkim laudama, u najvećoj mjeri nepročitano, neraspravljeno, pa samim time i neshvaćeno. Jedan od razloga tome zacijelo je i činjenica da svoje suštinsko jedinstvo Konstantinovićev heterogeni i heteroklitni œuvre duguje u prvom redu beskompromisnom odupiranju svakom obliku politike identiteta i nepristajanju na bilo kakav model sistematske dovršivosti. Nepopustljivo smatrajući obije te tendencije sredstvima totalitarnog podređivanja, Konstantinovićev intelektualni rad u svim svojim pojavnim oblicima nužno dolazi u sukob s projektima političkog djelovanja koji formu podređuju sadržaju, eksperimentalno institucionalnom, estetsko etičkom, a moguće postojećem. Polazeći od shvaćanja modernosti kao trajne nesuvremenosti, suprotstavljene ne samo prošlim i sadašnjim, nego i budućim sklopovima moći, a literarnosti kao otpora književnosti, definirane po svojoj nesvodljivosti na uvjete nastanka, Konstantinović neprestano potvrđuje da jedino djelo neodvojivo od djelovanja, u smislu Adornovog zahtjeva da dijalektika mora kritički održavati neidentičnost usuprot inherentnoj težnji misli da bude totalna, otvara mogućnost političke akcije koja nije uvijek već svedena na zadane odnose, nego ih je u stanju mijenjati.

Ali, ne manje, mislim i na privilegiju manjine, neodvojivu od privilegije prijateljstva. Ili, ako hoćete, na privilegiju marginalca. Zato što je marginalnost duša istorije.

Radomir Konstantinović, 2002

 

PETAK (22. 10.)
SRPSKO PRIVREDNO DRUŠTVO “PRIVREDNIK”, Preradovićeva 18/1 

10.30-12.00

Vahidin Preljević (Sarajevo): Otvaranje “balkanskog“ subjekta: Konstantinovićev koncept analize kulture        

Vladimir Biti (Beč): Bitka za romantičarsko nasljeđe: Konstantinović i Crnjanski        

Branko Romčević (Beograd):  Jendeci, krvavi đevreci

12.30-14.00

Tatjana Jukić (Zagreb): Sablasti Descartesa

Muharem Bazdulj (Beograd): Otac Radomirov               

Nenad Rizvanović (Zagreb): Konstantinovićev čitatelj                              

                            ručak

16.00-18.00

Davor Beganović (Konstanz): Izlazak

Jadranka Brnčić (Zagreb): Ahasver

Marjan Čakarević (Beograd): Biće i jezik            

Branislav Oblučar (Zagreb): Beckett prijatelj

19.00-20.00      

Branislav Jakovljević (Stanford): Dijalektika i poezija: povodom američkog izdanja Filosofije palanke

SUBOTA (23. 10.)
SRPSKO PRIVREDNO DRUŠTVO “PRIVREDNIK”, Preradovićeva 18/1 

10.30-12.00

Dubravka Bogutovac (Zagreb): Modernost srpskih klasika

Dušan Marinković (Zagreb): Konstantinović i srpska književnost XX stoljeća

Tomislav Marković (Beograd): Polemika Lompar-Belančić

12.30-14.00

Lana Molvarec (Zagreb): Problem  putopisa

Andrea Lešić (Sarajevo): Filosofija palanke i Stephen King

Zvonko Kovač (Zagreb): Konstantinović i poezija

                                         ručak

16.00-18.00 

Ivan Milenković (Beograd): Deleuze, Foucault, Konstantinović

Matija Bošnjak (Sarajevo): Kritika i modernitet: Konstantinović i poststrukturalizam

Vladimir Gvozden (Novi Sad): Pesničke subjektivnosti u čitanju Radomira Konstantinovića

Zdravko Zima (Zagreb): Misija Radomira Konstantinovića

18.30-20.30      

Sabrana dela Radomira Konstantinovića

Iva i Gojko Tešić (Beograd)

 

Voditelji simpozija: Tomislav Brlek, Nenad Rizvanović