Rastko Močnik: Emancipacija – utopija
Ako se pod “utopijom” misli na ideju nepostojeće, a željene društvene formacije, onda je potrebno odrediti na kojim “mjestima” u društvu, odnosno na kojim njegovim proturječjima treba djelovati da bi se preobrazba pokrenula. Maurice Godelier, npr., razlikuje dvije vrste proturječja unutar kapitalističkog društva: proturječje između radnih klasa i kapitala koje djeluje unutar društvene strukture i reproducira je; i proturječnost između proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa, koja djeluje između dvije različite strukture i koja se rješava time da razvoj proizvodnih snaga u nekom trenutku revolucionira proizvodne odnose. Ova shema, preuzeta iz Marxova Predgovora (1859) i proširena skeptičkim poimanjem klasne borbe, zaobilazi osnovni problem: Kakav je odnos između unutarstrukturnih i međustrukturnih proturječja? Drugim riječima: Kakva je klasna priroda “razvoja” proizvodnih snaga? Operaistička teorija odgovara na ovo pitanje: u kapitalizmu su tehnološke promjene nadodređene klasnom borbom. Značajne tehnološke promjene pod dominacijom kapitala transformiraju proces rada i njegovu organizaciju, uvode novi režim akumulacije kapitala te razaraju postojeći politički sastav radničke klase. Prijelaz iz konkurentskog kapitalizma u monopolistički kapitalizam (druga industrijska revolucija, fordistički režim akumulacije, opadanje i kraj »britanskog« ciklusa akumulacije) uzrokuje krizu socijaldemokracije, a radništvo se ponovno sastavi u klasu s komunističkom političkom organizacijom. Prema operaističkoj shemi, radništvo je uvijek ispred kapitala, pod uvjetom da se uspješno sastavi u klasu. Klasni sastav je djelo političke organizacije: u toj organizaciji se materijalizira “utopijski” moment koji probija iz dane kapitalističke društvene formacije. Posljednji odgovor kapitala na krizu sustava (treća industrijska revolucija, postfordistički režim akumulacije, opadanje i završetak “američkog” ciklusa akumulacije) uzrokovao je krizu u komunističkom sastavu radničke klase: “utopija” savremenosti, koja bi mogla anticipirati kakvo će društvo biti nakon kapitalizma, biće djelo klasne reinvencije radništva.
Rastko Močnik, penzionisani profesor sociologije na Univerzitetu u Ljubljani, gostujući profesor na Fakultetu za medije i komunikacije, Beograd. Doktor honoris causa na Plovdivskom univerzitetu Pajsij Hilendarski. Najnovija izdanja: Teorija sa ideologijom, Beograd, 2019; Spisi o suvremenom kapitalizmu, Zagreb, 2016; Organized memory and popular remembering: The encounter of Yugonostalgia theories with socialism, Memory Studies, 2022 (sa Majom Breznik).
Esther Leslie: Revolucija učinjena sablasnom
Majakovski je još davno znao da je Lenjin uistinu mrtav ako ga se umjetno održava na životu, kao ikonu, kao voštanu figuru, kao relikviju. On živi ako je – ili ako su njegove ideje i djela – u nama. Upravo djela, a ne predodžbe čine bauk koji kruži Europom. Kao predodžba, on je samo sablasan i ne uspijeva prijeći u život pun značenja. Što je sablast? To je nešto što odbija umrijeti i nikada neće počivati u miru dok se nepravda zbog koje pati ne ispravi. Zašto nas utopija nastavlja opsjedati? Je li njezino proganjanje razlog zbog kojeg nas nastavlja pratiti čak i kada od nje odustanemo?
Esther Leslie je profesorica političke estetike na Sveučilištu Birkbeck u Londonu. Zanimaju je poetika znanosti i politika tehnologije. U aktualnom radu fokusira se na medijski mutež i estetiku turbulencije. Među njezinim knjigama različite su studije i prijevodi Waltera Benjamina, kao i Hollywood Flatlands: Animation, Critical Theory and the Avant Garde (2002); Synthetic Worlds: Nature, Art and the Chemical Industry (2005); Derelicts: Thought Worms from the Wreckage (2014), te Liquid Crystals: The Science and Art of a Fluid Form (2016). U sklopu nedavnog istraživanja o biopolitičkoj ekonomiji mliječnih proizvoda s Melanie Jackson objavila je publikacije Deeper in the Pyramid (s Melanie Jackson) (2018/2023), i The Inextinguishable for the Limerick Biennale, 2020. Knjiga o antifašističkom pioniru radija Ernstu Schoenu (koju je napisala sa Samom Dolbearom) izlazi u srpnju u izdanju Goldsmiths Pressa, a studija o ICI-u i njegovom utjecaju na Teesside uskoro će biti objavljena u biblioteci Palgrave Pivots.
Moderira: Ozren Pupovac
Panel će se održati na engleskom jeziku.
