sudjeluju: Boris Buden, Ana Dević, Marko Golub
moderira: Đurđica Ćilić
Na Dan državnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u održat će se finissage izložbe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kršića Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovića, objavljene u izdanju Udruge Bijeli val.
U osnovi izložbe i knjige leži isti interes za politička značenja odnosa socijalističkog modernizma i socijalističkog estetizma. Upravo djelo Bogdana Bogdanovića utjelovljuje taj rascjep između socijalističkog modernizma i socijalističkog estetizma, a kroz njega se mogu promatrati i tumačiti društvene i političke promjene jugoslavenskog društva, od modernističkog univerzalizma, preko identitetskog zaokreta krajem 60-ih, do konstrukcije nacionalističkih politika krajem 70-ih i tijekom 80-ih godina.
Naslov knjige, naravno, referenca je na Bogdanovićevu knjigu Ukleti neimar, kao i na činjenicu da su ga obožavatelji njegova rada često tako nazivali. No, kako stoji u podnaslovu, Bogdanovićevo umjetničko djelo prije svega je povod, odnosno polazna točka za šira, ali međusobno povezana razmatranja o sudbini spomenika i brisanju tradicija NOB-a, kulturalizaciji antifašizma i suvremenom revizionizmu, pitanjima odnosa prema holokaustu i genocidu, ali i slijepim mrljama te nedosljednostima njegova hvaljenog antimiloševićevskog političkog angažmana tijekom 80-ih i 90-ih.
Utoliko je Kršićeva knjiga polemika ne samo s revizionistima i nacionalističkim politikama u kulturi, nego i kritika slijepih mjesta lijeve povijesti umjetnosti; kritika nacionalizma hrvatskih liberala, ali i kritika kulturalizacije političkog koju su predvodile perjanice tzv. Druge Srbije, od Latinke Perović do Bogdanovića. Ako je ono čime se bavi domaća akademska, univerzitetska i intelektualna scena znanost, onda ovo definitivno nije znanstvena knjiga, nego čekić. Stoga, prema drugom Brechtovu naputku, napisanom u trenutku uspona povijesnog fašizma: „Hungriger, greif nach dem Buch: es ist eine Waffe!”
(događaj se odvija na hrvatskom)
Boris Buden, filozof, publicist i kulturni kritičar. Prevoditelj Freuda na hrvatski jezik. Devedesetih kolumnist i urednik u Arkzinu i izdavačkog projekta Biblioteke Bastard. Tekstovi iz tog perioda objavljeni su u ključnoj zbirci eseja pod nazivom “Barikade”. Piše eseje i članke s područja filozofije, politike, kritike kulture i umjetnosti s posebnim interesom za probleme tzv. postkomunističke tranzicije, odnosa prema prošlosti, nacionalizma i teorije prevođenja. Medijski aktivan i kao komentator aktualnih političkih i kulturnih zbivanja.
Ana Dević, likovna kritičarka i kustosica. Surađivala je s mnogim kulturnim časopisima i napisala brojne tekstove za izložbene kataloge. Doktorandica je povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zadru s temom partizanske umjetničke produkcije i antifašističkog otpora tijekom Drugog svjetskog rata. Jedna od osnivačica neovisnog kustoskog kolektiva Što kako i za koga/WHW čije aktivnosti istražuju potencijale kritičke kustoske prakse. Od 2018. WHW vodi međunarodni studijski program za mlade umjetnike WHW Akademija.
Marko Golub likovni je kritičar, povjesničar dizajna i kustos. Voditelj Galerije Hrvatskog dizajnerskog društva i glavni urednik stranice dizajn.hr. Urednik je i ko/autor niza knjiga i publikacija u izdanju HDD-a (Fragmenti dizajnerske povijesti, monografske publikacije o Sanji Iveković, Daliboru Martinisu, Mirku Iliću, Zoranu Pavloviću itd.) i kustos velikog broja izložbi (Ekscentričnost, dizajn izvan centra, Mirko Ilić: ‘Time After Time’, Riječi, slike i snovi – plakati iz zbirke Petra Smiljanića …)
Ðurđica Ćilić, profesorica na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta. Izvodi kolegije iz poljske književnosti, prevođenja i teorije književnosti. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti i prevodi s poljskoga jezika, uglavnom suvremenu poeziju. Autorica je hvaljenih proznih knjiga Fafarikul, Novi kraj i recentne Vidimo se na papiru. u kojima kroz priče i sjaćanja o tzv. običnim životnim i obiteljskim zgodama tematizira niz društveno važnih tema, rata i nacionalizma, generacijskih odnosa, solidarnosti i ljubavi.
Dejan Kršić, grafički dizajner i publicist. Redovni profesor na Odsjeku dizajna vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu. Prvenstveno se bavi grafičkim oblikovanjem za projekte u kulturi i na nezavisnoj kulturnoj/aktivističkoj sceni. Devedesetih godina jedan od pokretača, grafički urednik a kasnije i glavni urednik magazina Arkzin i Biblioteke Bastard. Od 2000. kao član udruge za vizualnu kulturu Što, kako i za koga/WHW. Autor i ko-autor niza tekstova i knjiga o povijesti grafičkog dizajna.
Screening schedule
- Dokukino KIC
