Prevoditelj: Leonardo Kovačević
Urednica: Dina Pokrajac
Za izdavača: Nikola Devčić
Oblikovanje: Dejan Dragosavac Ruta
Godina izdanja: 2023.

U zbirci eseja o umjetnosti i estetici Sudbina slika Jacques Rancière razvija fascinantnu novu konceptualizaciju slike u suvremenoj umjetnosti, pokazujući kako su umjetnost i politika oduvijek bile intrinzično isprepletene. Rancière tvrdi kako umjetnost u sebi nosi težak politički izbor: ona može ili osnažiti radikalnu demokraciju ili stvoriti novi reakcionarni misticizam. Prema Rancièreu umjetnost nikad nije posve autonomna a estetska revolucija mora prigrliti ideale egalitarnosti.

Jacques Rancière (1940.), profesor emeritus na Sveučilištu Paris-VIII i gostujući profesor na European Graduate School. U mladosti bio je jedan od bliskih suradnika Louisa Althussera i sudjelovao u pisanju temeljnog djela Kako čitati Kapital, dok se s njime nije razišao oko shvaćanja pokreta ‘68. Otada se sustavno bavi analizom glavnih koncepata političkog diskursa (jednakost, emancipacija, proletarijat, demokracija), ne izostavljajući ni filozofiju umjetnosti i filmsku umjetnost. Objavio je niz knjiga o političkoj filozofiji i estetici; dosad su na hrvatskom jeziku izašle knjige Mržnja demokracije (Naklada Ljevak, 2008.), Učitelj neznalica (Multimedijalni Institut, 2010.), Filmska fabula (Bijeli val, 2011.), Béla Tarr, vrijeme od poslije (Multimedijalni institut, 2015.), Nesuglasnost: politika i filozofija (FPZG, 2015.) i U kojem vremenu živimo? (Bijeli val, 2022.).