3. svibnja 2016. / 10:30 – 13:00 / Kino Europa - Dvorana Müller

Protiv žarišnih točaka – pogled s Mediterana

Sudjeluju: Gianluca Solera (Italija), Ibrahim Heggi (Egipat), Emina Bužinkić (Hrvatska), Mohammed Abdullah (Sirija) i drugi
Moderator: Viktor Koska (Hrvatska)

Nije slučajno to što suvremena previranja koja obilježavaju Europu potječu upravo s Mediterana, koji sve više počinje figurirati kao geografsko središte novog i nesigurnog svijeta. Zadužen kao Grčka, pogođen mjerama štednje kao Portugal, devastiran vječnim sukobima i migrantskim valovima kao Bliski istok ili pak mjesto nedovršene ili neuspješne modernizacije kao sjeverna Afrika, čini se da se čitav Mediteran preobražava u novi društveni, kulturni i gospodarski poredak. Naravno, u posljednjem je desetljeću Mediteran bio mjesto i izvor brojnih ratova, kriza i revolucija koji su doprinijeli političkoj i gospodarskoj ranjivosti regije, ali i neodrživosti života pod trenutačnim uvjetima zaduženosti i siromaštva koji onemogućuju modernizacijski potencijal, a kamoli emancipaciju o kojoj se sanjalo u pet kratkih godina arapskih ustanaka.

Danas se Mediteran doima ne samo visoko militarizirana regija sa snažnim geopolitičkim i sigurnosnim diskurzom, nego i kao politički sustav narušenih demokratskih standarda i uništenog sekularizma, što dovodi do pojave različitih oligarhijskih struktura koje koriste priliku kako bi se konstituirale kao politički moćne, pretvarajući time Mediteran u groblje ljudskosti i proizvodeći nepovratne gubitke.

Ipak, Mediteran se pojavljuje i kao novi prostor, novi društveni sustav i novi ekosustav koji zahtijeva reorganizaciju. Isto tako zahtijeva i sve obale – europske, azijske i afričke, kao i višestruke perspektive. Još uvijek rodno mjesto brojnih progresivnih ideja, Mediteran se još jednom suočava s padom sekularizma, nasilnim režimima i razornim migracijskim valovima. Gledajući širu sliku, prepoznajemo barem još dvije važne potrebe kojima se potrebno pozabaviti: prvo, otvaranje prostora za transnacionalnu raspravu o budućnosti Mediterana i postavljanje temelja za stvaranje lokalnih savezništva kako bi se izgradilo povjerenje i solidarnost izvan domašaja političkih elita; drugo, unutarnja potreba građana da iznađu i osmisle alternativne načine suradnje onkraj sukobljenih i osvajački nastrojenih nacionalnih država.

U skladu s tim potrebama Subversive Festival pokrenuo je Mediteranski forum kako bi okupio progresivne društvene sile iz različitih mediteranskih društava; kako bi se one upustile u kolektivnu vježbu izgradnje nove transnacionalne inicijative, a koja bi bila u stanju odgovoriti na očigledne potrebe za prepoznavanjem nužnih promjena koje je potrebno poduzeti u sljedećem desetljeću kako bi se moć vratila u ruke građana koji ne žele da ih granice i geopolitički interesi dijele.