Videologija je sveobuhvatna kritika realizma u filmu, vizualnim umjetnostima i književnosti. Od eksperimentalne televizije Nam June Paika do subverzivnog filma Alejandra Jodorowskog, Miike Takashija i Leosa Caraxa; od Golog ručka do Manifesta cyber feminizma; od film noira do „ubojstva stvarnoga“.
Autor Louis Armand predstavit će prvi i drugi svezak svoje trodijelne kritike ideologije realizma u svim segmentima kulturne industrije, od književnosti do filma, kibernetici i plastičnim umjetnostima. Njegov sinkretični pristup slijedi trag Marshalla McLuhana, Buckminstera Fuller, Karela Teigea i drugih te njeguje interdisciplinarnost povijesnih avangardnih pokreta i samog projekta modernosti.
Termin „videologija“ pokriva neksus estetskih/ideoloških formi – od Benthamova panoptikona i širenja vizualnih tehnologija tijekom industrijske revolucije (fotografija, film), do Big Brothera, virtualne realnosti i posthumanističkog diskursa. Posljedično, ova studija i izlaganje fokusirani su na diskurse modernosti/postmodernosti i njihove suvremene ramifikacije u djelima eksperimentalnih (antirealističnih/avangardnih) pisaca, umjetnika, arhitekata, filmaša, filozofa i teoretičara – uključujući, primjerice, Stelarcove robotičko-protetičke performanse, Teigeov filmični poetizam, „spomenike budućnosti“ Roberta Smithsona, hipergrafiju Isidorea Isoua, videoumjetnost Nam June Paika i Godardove filmove.
U tom kontekstu realizam se sagledava kao instrument kulturne normalizacije, koji koevoluira s osvitom opće pismenosti, globalnih komunikacijskih sustava i tehnologija simulakra – osmišljenih kako bi sintetizirali (putem žanra i „politika identiteta“) i (kao produžetak humanizma) sentimentalizirali opće apstraktne procese industrijske modernosti u operativni kulturni okvir: okvir, drugim riječima – komodifikaciju.
Videologija uključuje eseje o Davidu Lynchu, Marcu Atkinsu, Christianu Louboutinu, Philippeu Sollersu, Anthonyju Braxtonu, Robertu Smithsonu, Lettrismu, Blade Runneru, Davidu Cronenbergu, Terryju Gilliamu, Dereku Jarmanu, Peteru Greenawayu, Kenu Russellu, Billyju Wilderu, Johnu Hustonu, Howardu Hawksu, Jean-Luc Godardu, Dušanu Makavejevu, Robertu Cooveru, Johnu Watersu, Hunteru S. Thompsonu, Williamu Gibsonu i Stelarcu.
U razgovoru uz autora Louisa Armanda sudjeluju filmolozi Tomislav Šakić (Leksikografski zavod Miroslav Krleža) i Tomislav Brlek (Filozofski fakultet u Zagrebu).
Louis Armand autor je osam romana, uključujući: The Combinations (2016.), Cairo (2014.; nominiran za nagradu Dublin IMPAC) i Breakfast at Midnight (2012.; kritičar Richard Marshall iz časopisa 3:AM opisuje ga kao „savršen moderni noir“). Također je autor studija Videology (2015.) i The Organ-Grinder’s Monkey: Culture after the Avantgarde (2013.). Trenutačno vodi Centar za kritičku i kulturalnu teoriju na Karlovu sveučilištu u Pragu.