Što se dogodilo njegovu selu? Pita se Richard Hartwig po povratku u Dossenthal: selo se pretvorilo u odaje užitka za vojnike iz obližnjih američkih baraka i manevarskih prostora – puno barova i pubova, hotela sa sobama koje se iznajmljuju po satu, da ne spomenemo drogu koja se prodaje ne baš tako tajno. Dossentaleri su brzo naučili kako zaraditi na lakovjernim strancima, koji sa svoje strane uživaju u blagodatima svojeg prekomorskog namještenja i privilegija koje dolaze s njim. Dossenthal se pretvorio u Sodomu i tako… baš poput Hartwiga, John Brahm bio je Nijemac koji je postao američki državljanin da bi se ponovno vratio u stari svijet i novu državu – užasnut. Angažiranje Brahma kao redatelja bio je jedan od najpametnijih poteza Gerharda T. Buchholza, pisca producenta Zlatne kuge, kao i nekoliko drugih važnih djela toga perioda. Buchholz je bio autsajder, nezavisnjak koji se morao zadovoljiti malim budžetima te je stoga radio isključivo s nekonvencionalnim talentima. Malo je drugih producenata u BRD-u 1950-ih pokazivalo takav smisao za političke teme, koje je obrađivao u tipično anarhističnom duhu. I dok je Buchholz očito mnogo toga zamjerao BRD-u (većina njegovih produkcija na ovaj ili onaj način bave se alternativnom Njemačkom), također se obračunao sa zlokobnim produktom ekonomskog čuda: korupcijom i ekscesnim ponašanjem; Bucholzova averzija prema komunizmu bila je istovjetna njegovu preziranju konzumerizma… Posljedično, Buchholzove produkcije sve podjednako završavaju u klerikalno-konzervativnom tonu tako tipičnom za bonsku republiku ranih godina – no sve do toga trenutka odlikuje ih borbeni stav s čijom se hrabrošću i slobodnim duhom ne može mjeriti ništa drugo snimljeno u tom periodu.
https://www.youtube.com/watch?v=R7wK97jAgsM&t=4001s
