Kino Europa, velika dvorana / subota / 19. svibnja / 20.30

———

Branko Milanović američki je ekonomist srbijanskog porijekla te stručnjak za pitanja globalne nejednakosti. Jedan je od vodećih svjetskih znanstvenika koji se bavi pitanjem siromaštva i nejednakosti u dohocima. Zanimanje za pitanje nejednakosti razvio je još tijekom doktorskog studija na Sveučilištu u Beogradu, gdje je, unatoč uvjeravanju predstavnika režima da u socijalizmu ne može postojati nejednakost, dobio doktorat iz ekonomske znanosti (1987), s radom na temu dohodovne nejednakosti u Jugoslaviji.

Trenutno radi na Stone centru za socioekonomsku nejednakost pri City University of New York (CUNY), gdje predaje na njihovom Centru za poslijediplomske studije. CUNY je jedno od vodećih američkih sveučilišta fokusirano na obrazovanje studenata nižeg imovinskog statusa, pri čemu praktički djeluje na smanjenju nejednakosti u američkom društvu. Prije toga je bio glavni ekonomist u istraživačkom odjelu Svjetske banke.

Autor je nekoliko iznimno važnih knjiga o utjecaju ekonomske nejednakosti u društvu, među ostalima i knjige Dobitnici i gubitnici: kratka i osebujna povijest globalne nejednakosti, koja je krajem prošle godine objavljena i na hrvatskom jeziku. Najnovija Milanovićeva knjiga zove se Global Inequality, a temelji se na njegovu višedesetljetnom zanimanju za temu nejednakosti između svih ljudi na svijetu. Za svoj je rad u pomicanju granica ekonomskih znanja, sudobitnik Leontiefljeve nagrade za 2018. godinu.

Glavno polje zanimanja Branka Milanovića pitanje je nejednakosti, pri čemu se fokusirao na dugo zanemareno pitanje globalne nejednakosti, koje su mnogi istraživači smatrali manje relevantnim tvrdeći da su mnogo važnija pitanja nejednakosti unutar nacionalnih država, kao i između država svijeta. Milanović je, dugotrajnim istraživanjem toga pitanja, uključujući i analiziranjem sporadičnih ekonomskih podataka o povijesnim, predindustrijskim društvima, kao i podataka skrivenih u svjetskim književnim klasicima, poput Ponosa i predrasuda, pokazao da je za naše razdoblje iznimno važno fokusirati se na nejednakost koja postoji upravo na globalnoj razini.

U svojoj posljednjoj knjizi, koja je prevedena na više od deset jezika i koja je osvojila prestižne nagrade, Milanović ukazuje na ekonomske i političke posljedice koje na pojedince i društva kojih su oni dio, ostavlja globalizacija. Pritom daje alternativan odgovor na pitanje koje je u prvi plan vratio francuski ekonomist Thomas Piketty, svojom kritikom Kuznetsove krivulje, koja tvrdi da će se nejednakost u modernim društvima uvijek smanjivati. Milanović je, razvijajući koncept tzv.“Kuznetsovih valova“, pokazao da rast i pad nejednakosti u svijetu ovisi o čitavom nizu benevolentnih (obrazovanje) i malevolentnih (ratovi, bolesti) čimbenika. Taj je zaključak važan jer nam ostavlja optimizam da se trenutni val rastuće nejednakosti, prouzročen rastom globalizacije i tehnološke modernizacije, može zaustaviti i preokrenuti, korištenjem pravilnih poticaja na benevolentne čimbenike. Time se razlikuje od čitavog niza ekonomista, politologa i sociologa koji smatraju da je trenutni trend rastuće nejednakosti ne samo teško nego i gotovo nemoguće preokrenuti.

Kada bi imao tu mogućnost, značajna bi, stoga, proračunska sredstva utrošio na politike obrazovanja i zdravstva, gdje su povećana ulaganja, po njemu, apsolutno neophodna. Osim toga, društva bi profitirala i od ulaganja u jeftinu i subvencioniranu stanogradnju, te izgradnju infrastrukture za 21. stoljeće.

Znanstveni i publicistički rad Branka Milanovića važan nam je jer nam ukazuje na blisku povezanost između političkih pitanja koja su aktualna u nekom društvu (ili na globalnoj razini) i razine nejednakosti koja u tom trenutku postoji. S obzirom na to da u svakom društvu bogati pojedinci kontroliraju poluge političke moći, važno je znati, tvrdi Milanović, koliki je potencijal za jačanje nejednakosti u tim društvima. Što je nejednakost veća (i ako, uz to, još i raste), veće su i šanse da će bogati, iako manjina, koristiti svoju političku moć, kako bi zadržali stanje i promovirali ideje koje će u njihovim rukama, uz političku, zadržati i ekonomsku moć. To je, pak, recept za propast demokracije, jačanje populizma i povrat autokratskih političkih ideja, kakve su Europi, a i svijetu već nanijele zlo tijekom ranijih povijesnih razdoblja.