Kulturno informativni centar (KIC) / Utorak, 7. svibnja / 21.00

Sretna lamentacija (Kluge&Khavn: žanrovski otpadnici) /

Njemačka, 2018., 93’ DCP
Režija: Alexander Kluge feat. Khavn de la Cruz · Scenarij: Alexander Kluge feat. Khavn de la Cruz · Fotografija: Thomas Willke, Albert Banzon, Thomas Mauch, Erich Harandt · Montaža: Andres Kern, Kajetan Forstner, Roland Forstner, Toni Werner · Produkcija: Alexander Kluge, Stephan Holl (Kairos-Film), Rapid Eye Movies

Khavnov anarhoidni kaos susreće Klugeovu markističku rigoroznost. Iako ih dijeli generacijski jaz od 43 godine, spaja ih isto autorsko ludilo i otpadništvo. Imamo tu razlomljeni ekran s jednim cirkusom koji dolazi u grad, i samitom G-20. Samo što u potonjem „cirkusu“, slona zamjenjuje Trump. I dok je Kluge već koristio cirkus kao motiv filma Artisti u cirkuskom šatoru: zbunjeni, za scene snimljene u slamovima Manile, s dječjim bandama koje pljačkaju samoposluge, angažirao je Khavna, koristeći ih kao teoretsko-estetsku refleksiju. U fokusu filma je električna svjetlost. King Kong, Edison i Helge Schneider koja se ukazuje poput „svjetleće zmije“. Heiner Müller koji filozofira o mjesecu. Elvisov Blue Moon. Rekvijem o robi koja ostaje neprodana nakon subotnjeg šopinga. Dramatična evakuacija ruskog cirkusa u naletu nacističkih tenkova 1941.godine. Jer, danas su autorove slike daleko kaotičnije i brutalnije. Ovdje udar nije samo električni već i vizualni. On destabilizira pogled. Furiozna i krajnje febrilna Khavnova montaža, sada sublimirana u grupi vojnih i političkih dužnosnika koji su aterirali u Manilu, pretvara se u uznemirujući razorni prasak. Sve se vraća na Marxa i njegovu teoriju vrijednosti, promatranu iz antifuturističke i antimodernističke perspektive. Jer, za Klugea, otpor slonova je suvišan. Oni su poput filozofa i revolucionara svedeni na izumiranje. (Dragan Rubeša)

Nagrade i festivali:

Giornate degli autori (2018); Filmfest Hamburg (2018); International Film Festival Rotterdam (2019)

Alexander Kluge rođen je u Halberstadtu 1932. godine. Jedan je od rijetkih istinskih revolucionara njemačkog filma i potpisnik legendarnog Oberhausenskog manifesta. Filmom se počeo baviti na nagovor prijatelja Theodora Adorna, koji ga je upoznao s Fritzom Langom, za kojeg je radio kao pomoćnik na setu Tigra od Ešnapura. Osnovao je Ulm Institut fur Filmgestaltung. Pored filmske režije (Oproštaj od jučer, Snažni Ferdinand, Ona, domoljub, Napad sadašnjosti na ostala vremena, Artisti u cirkuskom šatoru: zbunjeni) bavi se i književnim radom.