Život Alberta Camusa (1913-1960), alžirskog Francuza i francuskog Alžirca, bio je kratak, energičan i kreativan. Status modernog klasika taj je novinar, borac, pisac, filozof i buntovnik definitivno stekao dodjelom Nobelove nagrade 1957. Camusov opus nikada i nije prestao biti predmet čitateljskog interesa, pa i šezdeset godina nakon njegove smrti i dalje izaziva mnoštvo novih čitanja i diskusija. Na panelu u sklopu Subversive Festivala sudionici će razgovarati o Camusovom književnom i filozofskom djelu – ponajprije o njegovim proznim ostvarenjima, romanima Stranac, Kuga i Pad, zbirci pripovijedaka Progonstvo i kraljevstvo, te autobiografskom, posthumno objavljenom romanu Prvi čovjek, dramskim komadima Kaligula, Pravednici i Opsadno stanje, ali i o filozofskim esejima jer Camus kao filozof nije danas ništa manje čitan i interpretiran nego kao prozni pisac (ukoliko je u njegovu slučaju takva podjela uopće moguća). Mit o Sizifu i, osobito, Pobunjeni čovjek i danas su tekstovi koji se iznova rado interpretiraju. Kako je Camus totalitarizam vidio kao protivnika vjeri u napredak i ljudski razum, pri čemu je na idejnom planu glavna meta njegove dekonstrukcije totalitarizma apsolutna prevlast ideologije u totalitarnim sustavima svih vrsta, njegova kritika totalitarnog mišljenja nije nimalo izgubila na aktualnosti. Posebna i važna tema jest recepcija Camusova djela u Hrvatskoj – u Ivi Hergešću i Jeri Tarli Camus je imao vrsne tumače i snažne zagovaratelje. Nakon ranih prijevoda romana, domaća se publika zahvaljujući Izabranim djelima u osam knjiga, što ih je izdavačka kuća Zora objavila 1971., mogla podrobno upoznati i s većinom Camusovih važnih polemičkih tekstova, napose potaknutih raspravama oko knjiga Mit o Sizifu i Pobunjeni čovjek.
Na panelu sudjeluju Tomislav Brlek, Bruno Kragić i moderator Nenad Rizvanović.
Pogledajte snimku panela:
Panel povodom 60 obljetnice smrti Alberta Camusa_kratki from Rezolucija on Vimeo.
