Restauracija eksploatativnih kapitalističkih društvenih odnosa u nekadašnjem Istočnom bloku i postsocijalističkoj Jugoslaviji rezultirala je različitim oblicima ženske redomestifikacije, odnosno njihova sistemskog ograničavanja na privatnost doma. U potrazi za kapitalističkom akumulacijom, kapitalistički socioekonomski poretci počivaju na različitim oblicima deinstitucionalizirane dječje skrbi i privatizacije socijalno-reproduktivnog rada kao individualne, umjesto društvene odgovornosti. Posljedično se žene i u našem dijelu svijeta sve više konstituira kao sekundarne privređivačice, kojima je mjesto uglavnom u neformalnom ili poluformalnom sektoru ekonomije. Ovo se odražava u službenoj promociji zaposlenja na pola radnog vremena i poslova za majke koji se odvijaju u kućanstvu. Kapitalizam opstaje na temelju moderniziranih hraniteljskih modela, uspostavljenih na Zapadu nakon Drugog svjetskog rata i institucionalno podržanih putem poreznih poticaja kao što su zajednički porezni računi, kako bi se promicao status žena kao isključivo sekundarnih privređivačica, ili putem mirovinskih kredita za majke-kućanice.
Ovi obrasci danas se u našem dijelu svijeta uglavnom uvode pod egidom politika naklonjenih ženama ili obiteljima. Ovome možemo svjedočiti kroz porast konzervativnih rodnih konstrukata, uvođenje produljenih roditeljskih dopusta za žene kako bi ih se zadržalo izvan tržištâ rada i/ili kroz značajno smanjenje naknada za roditeljske dopuste, zbog čega su žene u konačnici ekonomski ranjive i ovisne o drugim članovima obitelji, prvenstveno njihovim partnerima. Produženi periodi neplaćenog ili nisko plaćenog roditeljskog dopusta, kao i potpuni izostanak ili ograničeno pružanje javno financirane dječje skrbi, uz sve veću komercijalizaciju dječje skrbi za bogate, u dvojakom smislu negativno utječu na socioekonomski i politički status žena. Liberalni feminizam koji je usmjeren na kvote prelazi preko ovoga, fokusirajući se samo na već dobro pozicionirane žene u upraviteljskim i političkim ešalonima, dok istovremeno podržava sveukupnu domestifikaciju ostalih žena kao politiku naklonjenu kapitalu.
Lilijana Burcar, teoretičarka i feministkinja, profesorica na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Ljubljani te autorica brojnih znanstvenih radova, uključujući za naše prostore iznimno značajnu i sveobuhvatnu socijalističko-feminističku studiju Restauracija kapitalizma: repatrijarhalizacija društva, prevedenu 2020. i na hrvatski jezik. Bavi se feminističkom teorijom, studijama roda, postkolonijalnom i neokolonijalnom teorijom te suvremenom američkom i engleskom književnošću.
Moderira: Ivana Jandrić
Predavanje i rasprava će biti na engleskom jeziku, a osim uživo u SPD „Privrednik“ moći će se pratiti i preko ZOOM-a:
https://us02web.zoom.us/j/85274711965?pwd=RVdFS0JTYXY2UDlvOVp0b3lJVEJXQT09
Meeting ID: 852 7471 1965
Passcode: 257636
Predavanje je organizirano u suradnji sa Slobodnim Filozofskim.