Obimno te, kako svojim tematskim opsegom, tako i po spoznajnim dosezima, zahtjevno, polimorfno djelo Radomira Konstantinovića, u rasponu od aktualne publicistike i analitičke esejistike preko sintetskih povijesno-kritičkih studija do inovativnih radio-drama i romana, kao i njegovo društveno-kulturno djelovanje, u rasponu od prosvjetiteljskog pregalaštva, preko intelektualnog usmjeravanja, do javnog angažmana, ostalo je, usprkos čestom spominjanju, brojnim priznanjima i kritičkim laudama, u najvećoj mjeri nepročitano, neraspravljeno, pa samim time i neshvaćeno. Jedan od razloga tome zacijelo je i činjenica da svoje suštinsko jedinstvo Konstantinovićev heterogeni i heteroklitni œuvre duguje u prvom redu beskompromisnom odupiranju svakom obliku politike identiteta i nepristajanju na bilo kakav model sistematske dovršivosti. Nepopustljivo smatrajući obije te tendencije sredstvima totalitarnog podređivanja, Konstantinovićev intelektualni rad u svim svojim pojavnim oblicima nužno dolazi u sukob s projektima političkog djelovanja koji formu podređuju sadržaju, eksperimentalno institucionalnom, estetsko etičkom, a moguće postojećem. Polazeći od shvaćanja modernosti kao trajne nesuvremenosti, suprotstavljene ne samo prošlim i sadašnjim, nego i budućim sklopovima moći, a literarnosti kao otpora književnosti, definirane po svojoj nesvodljivosti na uvjete nastanka, Konstantinović neprestano potvrđuje da jedino djelo neodvojivo od djelovanja, u smislu Adornovog zahtjeva da dijalektika mora kritički održavati neidentičnost usuprot inherentnoj težnji misli da bude totalna, otvara mogućnost političke akcije koja nije uvijek već svedena na zadane odnose, nego ih je u stanju mijenjati.
Ali, ne manje, mislim i na privilegiju manjine, neodvojivu od privilegije prijateljstva. Ili, ako hoćete, na privilegiju marginalca. Zato što je marginalnost duša istorije.
Radomir Konstantinović, 2002
PETAK (22. 10.)
SRPSKO PRIVREDNO DRUŠTVO “PRIVREDNIK”, Preradovićeva 18/1
10.30-12.00
Vahidin Preljević (Sarajevo): Otvaranje “balkanskog“ subjekta: Konstantinovićev koncept analize kulture
Vladimir Biti (Beč): Bitka za romantičarsko nasljeđe: Konstantinović i Crnjanski
Branko Romčević (Beograd): Jendeci, krvavi đevreci
12.30-14.00
Tatjana Jukić (Zagreb): Sablasti Descartesa
Muharem Bazdulj (Beograd): Otac Radomirov
Nenad Rizvanović (Zagreb): Konstantinovićev čitatelj
ručak
16.00-18.00
Davor Beganović (Konstanz): Izlazak
Jadranka Brnčić (Zagreb): Ahasver
Marjan Čakarević (Beograd): Biće i jezik
Branislav Oblučar (Zagreb): Beckett prijatelj
19.00-20.00
Branislav Jakovljević (Stanford): Dijalektika i poezija: povodom američkog izdanja Filosofije palanke
SUBOTA (23. 10.)
SRPSKO PRIVREDNO DRUŠTVO “PRIVREDNIK”, Preradovićeva 18/1
10.30-12.00
Dubravka Bogutovac (Zagreb): Modernost srpskih klasika
Dušan Marinković (Zagreb): Konstantinović i srpska književnost XX stoljeća
Tomislav Marković (Beograd): Polemika Lompar-Belančić
12.30-14.00
Lana Molvarec (Zagreb): Problem putopisa
Andrea Lešić (Sarajevo): Filosofija palanke i Stephen King
Zvonko Kovač (Zagreb): Konstantinović i poezija
ručak
16.00-18.00
Ivan Milenković (Beograd): Deleuze, Foucault, Konstantinović
Matija Bošnjak (Sarajevo): Kritika i modernitet: Konstantinović i poststrukturalizam
Vladimir Gvozden (Novi Sad): Pesničke subjektivnosti u čitanju Radomira Konstantinovića
Zdravko Zima (Zagreb): Misija Radomira Konstantinovića
18.30-20.30
Sabrana dela Radomira Konstantinovića
Iva i Gojko Tešić (Beograd)
Voditelji simpozija: Tomislav Brlek, Nenad Rizvanović
