I velika većina marksista i onih koji ih kritiziraju suglasni su oko jednog: Marx i teorijska tradicija koja se na njega poziva ima i teorijske i političke poteškoće s nacionalizmom. Prva rečenica Komunističkog manifesta glasi: „Povijest svih dosadašnjih društava je povijest klasnih borbi.“ Kasnije u Manifestu slijede ništa manje ambiciozne teze: kapitalizam u svom pobjedničkom hodu razara sve tradicionalne društvene spone, lojalnosti i predrasude, sve čvrsto pretvara se u dim, kapital ruši sve kineske zidove i prelazi sve državne granice, a ljudi su konačno prisiljeni sagledati svoje odnose kroz prizmu hladne ekonomske računice. A proleteri? Proleteri nemaju što izgubiti osim svojih okova. Sve te slike i metafore sugeriraju istu viziju – viziju internacionalizma, kako kapitala, tako i proletarijata. Malo je reći da se to nije obistinilo. Ali stvari su još kompliciranije. U mnogim žurnalističkim spisima i pismima, gdje se uglavnom bavio konkretnim dinamikama historijskih razvoja i političkih borbi, Marx sasvim samorazumljivo uvodi nacionalno pitanje kao bitan faktor političkih borbi, pa tako primjerice opetovano prigovara da se engleska radnička klasa, zbog osjećaja pripadnosti vladajućoj naciji, ne udružuje s irskom, i tako u konačnici samo slabi vlastitu poziciju. Netko zloban bi možda primijetio: proleteri nemaju što izgubiti osim iracionalne ljubavi prema svojoj naciji? U ovom predavanju ću pokušati obrazložiti da u Marxovoj kritici političke ekonomije nalazimo dovoljno teorijskih resursa za razumijevanje nekih bitnih razloga za tu prividnu iracionalnost. To ne znači da u njoj nalazimo potpunu i iscrpnu teoriju i kritiku nacionalizma, svih njegovih aspekata ili razloga njegove tvrdokornosti. Niti je time rečeno da je to sve što nam marksizam i Marx imaju za reći o nacionalizmu. Neki teoretičari nacionalizma nazvali su ga „sekularnom religijom modernosti“. U mjeri u kojoj je to točno, i na nacionalizam bi se morala primijeniti lekcija iz slavnog citata iz Priloga kritici Hegelove filozofije prava: „Religijska bijeda je jednim dijelom izraz zbiljske bijede, a jednim dijelom protest protiv zbiljske bijede. Religija je uzdah potlačenog stvorenja, duša svijeta bez srca, kao što je i duh bezdušnih prilika. Ona je opijum naroda.“
Preporuka za čitanje:
Istoimeno 5. poglavlje iz knjige Kritika nacionalizma Thorstena Mensea, str. 79-115.
Komentar: Predavanje će se sadržajno fokusirati na aspekte Marxove kritike političke ekonomije koji mogu pomoći razumijevanju nacionalne identifikacije kao izraza interesnih strategija i radnika i kapitala. To znači da neće ostati mjesta za rekapitulaciju recentnijih teorija nacionalizma. A sve i da to želimo, teško da bi jedno predavanje bilo dovoljno. Za smislenost diskusije zato bi bilo važno da polaznici_e prije predavanja doista pročitaju zadani tekst.
Produbljivanje teme:
Thorsten Mense, Kritika nacionalizma, Zagreb: Mizantrop, 2021. (Knjiga se može naći u fondu Knjižnica grada Zagreba.)
Gopal Balakrishnan (ur.), Mapping the Nation, London/New York: Verso, 1996/2012. (Zbornik sadrži brojne klasične tekstove i autore koji su obilježili teoriju nacionalizma, ali i neke recentnije kritike.)
Tri klasika diskusija o nacionalizmu:
Eric Hobsbawm, Nations and Nationalism since 1780: Programme, Myth, Reality, Second Edition, Cambridge: Cambridge University Press, 1992.
Benedict Anderson, Imagined Communities: Reflections on the Origin and Spread of Nationalism, Second Edition, London/New York: Verso, 2006.
Ernest Gellner, Nations and Nationalism, Oxford: Blackwell, 1983/1997.
Sve tri knjige postoje u prijevodu i dostupne su u fondu KGZ-a:
Eric Hobsbawm, Nacije i nacionalizam: program, mit stvarnost, Zagreb: Novi Liber, 1993.
Benedict Anderson, Nacija: zamišljena zajednica: Razmatranja o porijeklu i širenju nacionalizma, Zagreb: Školska knjiga, 1990. (Prijevod je rađen po prvom izdanju. Drugo je značajno prošireno.)
Ernest Gellner, Nacije i nacionalizam, Zagreb: Politička kultura, 1998.
Dvije monografije o Marxovim i Engelsovim iskazima o nacionalizmu:
Erica Benner, Really Existing Nationalisms: A Post-Communist View from Marx and Engels, London/New York: Verso, (1995) 2018.
Kevin B. Anderson, Marx at the Margins: On Nationalism, Ethnicity, and Non-Western Societies, Expanded Edition, Chicago/London: The University of Chicago Press, 2016.
Stipe Ćurković je član Centra za radničke studije i urednik teorijskog časopisa 3k: kapital, klasa, kritika.
