Ideja „svijeta umjetnosti“ predstavlja završni korak u realizaciji projekta autonomije umjetnosti koji je toj ljudskoj djelatnosti priskrbio specifičan status u okvirima kapitalističke proizvodnje. Za razliku od najamnoga, umjetnički se rad smatra slobodnim radom koji nije motiviran novcem, a sam proces stvaranja je fokusiran na vlastito zadovoljavanje i samoafirmaciju, pri čemu stvaratelj zadržava svoju autonomiju. Konačno, proizvodnja se ne kvantificira niti vrednuje financijskim mjerilima. Stoga i ideja „svijeta umjetnosti“ kao oaze podrazumijeva sferu posve izuzetu iz društvene podjele rada, kao i odmaknutu od političko-ekonomske racionalnosti kojoj su podvrgnuti svi ostali aspekti društvenosti. On je harmonična enklava u kojoj se okupljaju umjetnici i umjetnice, kao ljudi sa zajedničkim interesom (umjetnost), i nadvladava suprotstavljene interese koji presijecaju svijet koji ga okružuje. Problemi ne-umjetničkog svijeta nerijetko su predmetom interesa umjetnika, ali oni prag „svijeta umjetnosti“ prelaze kao izvanjski ili „onostrani“ problemi: njihovi političko-ekonomski uzroci kao da ne presijecaju i ne strukturiraju i taj „umjetnički svijet“.
Toj ćemo arkadijskoj slici umjetničke sfere prići s leđa, u pokušaju da otkrijemo što nam skriva. Polazeći od toga da je umjetnost dio društva, a da je društvo oblikovano klasnim podjelama, razmotrit ćemo kako se specifični odnosi klasnih snaga izvan sfere umjetnosti reproduciraju u njoj. Zapitat ćemo se i kakve su veze umjetnosti s antikapitalističkim borbama u „vanjskom“ svijetu i kolika je njezina društvena moć, te sagledati kakve su mogućnosti i poteškoće umjetničkog organiziranja.
Preporuka za čitanje:
Davis, Ben: „Devet i pol teza o umjetnosti i klasi“, u: Radna bilježnica Političke škole za umjetnike i sve zainteresirane (Zagreb: BLOK, 2017). Dostupno na: http://blok.hr/system/publication/pdf/15/Radna_Biljeznica_Politicke_skole_2017.pdf
Produbljivanje teme:
Bürger, Peter, Teorija avangarde, Zagreb: Antibarbarus, 2007.
Ćurković, Stipe, „Heteronomija rada/autonomija estetskog”, Frakcija 60/61, Zagreb: CDU, 2012.
Frakcija 68/69: Umjetnost i novac, Zagreb: Centar za dramsku umjetnost & Akademija dramske umjetnosti, 2013. (dostupno na: http://blok.hr/system/publication/pdf/11/Frakcija_68-69.pdf)
Morris, William, O umjetnosti i socijalizmu, Zagreb: BLOK, 2019.
Pantić, Rade, Umetnost skozi teorijo, Ljubljana: Založba /*cf., 2021.
Praznik, Katja, Art work: invisible labour and the legacy of Yugoslav socialism, Toronto: University of Toronto Press 2021.
Šuvar, Stipe, Kultura i politika, Zagreb: Globus, 1980.
Vesna Vuković je kustosica i istraživačica u području društveno angažirane umjetnosti i prevoditeljica. Suosnivačica i članica kustoskog kolektiva BLOK, s kojim je realizirala više projekata, izložbi, istraživanja i publikacija. Kao vanjska suradnica predavala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i Umjetničkoj akademiji u Splitu, te u nizu izvaninstitucionalnih obrazovnih programa: Politička škola za umjetnike, Kulturpunktova novinarska škola i Ženski studiji. U 2013. bila je stipendistica Akademije Solitude u Stuttgartu. Dugogodišnja suradnica na HR3 kao kritičarka i prevoditeljica te autorica emisije Stvarnost prostora (2013-2019). Tekstove objavljuje u stručnim publikacijama u zemlji i inozemstvu. Urednica više publikacija u području suvremene umjetnosti, a od 2018. BLOK-ove biblioteke Tendencija, usmjerene na marksistički pristup umjetnosti.
Naslovni vizual: Mario Mauroner Contemporary Art: “It’s Money Jim, but not as we know it”. Tomorrow Today – curatedby_ Katerina Gregos (9.9.2015, Aufbau) Izvor: Lorenz Seidler @ https://www.flickr.com/photos/eselat/21280292385 upotrijebljeno sukladno Creative Commons licenci https://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/2.0/
