Četvrtak 30.5. / 17:00 / Kulturno informativni centar (KIC) / RAZGOVOR O KNJIZI

Srećko Pulig – Teorija prakse: eseji o ideologiji, kulturi i društvenoj strukturi (Sandorf, 2021.)

Tekstovi okupljeni u ovoj knjizi bave se ideološkim i društvenim pitanjima iz naglašeno lijeve pozicije, nudeći lucidne uvide svima zainteresiranima za područja ideologije, kulture i društvene strukture. Na ovom okruglom stolu sudionici_a će polemizirati o nekoliko ključnih tema i teza knjige.

Autor će govoriti o tezi koja kaže da je socijalistička Jugoslavija bila totalitarna, za razliku od nove Hrvatske države, koja je demokratska. Naime, isprva se činilo da su teorijske teze o „dvama povijesnim totalitarizmima“ – fašističkom i komunističkom, benigne, no, onda su dobile svoju materijalnu egzistenciju u ideološkim i represivnim aparatima vlasti, kako domaće, tako i one evropske… Ovaj pomirbeni delirij paradoksalno je rezultirao mirenjem s povijesnim fašizmom. Autori koji su i ranije osporavali tezu o totalitarnoj prirodi socijalističke Jugoslavije činili su to često iz krivih pobuda, bilo da se radi o američkim klasicima teorije o totalitarizmu ili o singularnom slovenskom pokušaju da se jugoslavenski poredak prikaže kao demokratski.

Andrea Radak govorit će o kulturkampfu našem svagdašnjem. Pokušat će, u svjetlu nove parlamentarne situacije, odgovoriti na pitanje postoje li i kod nas „kulturni ratovi“. Moglo bi se reći kako je proliferacija retorike „ratova“ danas postala specijalnošću one „kulture“ koja na svome terenu ne osjeća prave ratove. Tako smo posljednjih desetljeća imali „ratove protiv droga“, „ratove protiv terorizma“, i ništa manje važne, „kuturne ratove“. Općenito, moglo bi se reći da „kulturni ratovi“ sažimaju evoluciju navedenih i brojnih nenavedenih kulturiziranih društvenih konflikata.

Boris Buden otvorit će temu najambicioznijeg teksta, u kojem se Pulig bavi izučavanju klasa, koje ide prema klasnoj analizi hrvatskog društva. U ovdašnjoj znanstvenoj tradiciji, još od Jugoslavije, puno se govorilo o društvenim razlikama, ali ne i o klasama. Autor se pita kako su se frakcije vladajućih i potlačenih pozicionirale u tzv. tranziciji, te možemo li razlikovati pojedina razdoblja, s obzirom na sastav društvenih klasa koje su bile njihovi nosioci – bilo da su te klase međusobno surađivale ili se sukobljavale.

Teza je da je u nas postojao pokušaj stvaranja vlastite buržoazije koji nije uspio kako je bilo zamišljeno – domaća kompradorska buržoazija sve se više pretvarala u puku kompradorsku administraciju. Međutim, tzv. prava buržoazija koja odlučuje o Hrvatskoj zapravo dolazi izvana. Hrvatsko društvo se kolonizira, a glavna, ali ne i jedina kolonizirajuća sila postaje Njemačka. Okvir nameće EU, koja sa zemljama Centra provodi svojevrsnu unutrašnju kolonizaciju na svojim rubovima.

sudjeluju: Boris Buden, Andrea Radak, Srećko Pulig
moderira: Ivan Sršen

Srećko Pulig (1957.) novinar je, publicist i prevoditelj. Preveo je dvije knjige slovenskog sociologa Rastka Močnika, bio je urednik Aktiva; priloga novosti za teoriju prakse. Po obrazovanju filozof i komparatist, bavio se novinarstvom na omladinskom radiju, u Arkzinu, Feralu, Zarezu, a potom u tjedniku Novosti. Objavljivao je u časopisima Bastard, Up & Underground, Filozofska istraživanja, Borec i drugima. Sudjelovao je u zbornicima „Društvena odgovornost kapitala“, „Jugoslavija: zašto i kako“, te „Stigma totalitarizma“. Uredio je zbornik „Ljevica nakon opovrgnute revolucije“ te objavio knjige „4 feljtona“ (Jesenski&Turk, 2021.) i „Teorija prakse“ (Sandorf, 2021.).

Boris Buden je pisac, kulturni teoretičar i prevoditelj s prebivalištem u Berlinu. Rođen u bivšoj Jugoslaviji, studirao je filozofiju u Zagrebu, a doktorirao u na Humboldtovom sveučilištu u Berlinu, u polju kulturne teorije. Od početka 1980-ih, Buden objavljuje eseje i knjige o kritičkoj i kulturnoj teoriji, psihoanalizi, politici i suvremenoj umjetnosti na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku. Predaje na europskim sveučilištima i drži predavanja diljem svijeta. Nedavno je objavio knjigu pod nazivom Transition to Nowhere: Art in History After 1989, Berlin 2020.

 Andrea Radak novinarka je i urednica s dugogodišnjim radnim iskustvom u više medija. Od 2004. godine stalno je angažirana u tjedniku Novosti, gdje radi kao novinarka i izvršna urednica, a od listopada 2021. njegova je glavna urednica. Godine 2013. bila je supokretačica obnovljenog hrvatskog izdanja mjesečnika “Le Monde diplomatique” i prve medijske zadruge u Hrvatskoj, KopMedije.