Tradicionalno viđenje marksizma sugerira da je bio strukturno slijep za ekološku problematiku. Sam Marx opetovano je optuživan za „prometejski“ odnos prema prirodi i teorijsku i političku indiferentnost prema ekološkoj destrukciji, koja je cijena eksplozivnog razvoja produktivnosti kapitalističkog načina proizvodnje. U posljednja dva desetljeća svjedočili smo snažnom razvoju različitih struja ekološkog marksizma, koje tu tradicionalnu sliku radikalno dovode u pitanje. Ekološki marksizam je uvjerljivo pokazao ne samo da je Marx u kasnijem razvoju svoje misli bio jako zainteresiran za ekološka pitanja, nego i da je kritička analiza kapitalističkog načina proizvodnje u Kapitalu neophodna za razumijevanje zašto je ekološka destruktivnost upisana u samu strukturnu logiku kapitalizma.
Preporuka za čitanje:
John Bellamy Foster: „Veliki kapitalistički klimakterij: marksizam i ‘promjena sistema, ne promjena klime’“, u: 3k: kapital, klasa, kritika, br. 7, 2021., str. 20-41.; dostupno na: https://rosalux.rs/rosa-publications/3k-kapital-klasa-kritika-br-7-2021/
Izvor fotografije: wikimedia.org – Terra Indígena Porquinhos, Maranhão, Felipe Werneck/Ibama
Stipe Ćurković je prevoditelj i član programskog odbora Subversive Foruma. Suosnivač i član umirovljenog Centra za radničke studije i urednik njegova teorijskog časopisa 3k: kapital, klasa, kritika.
