sudjeluju: Matea Grgurinović (novinarka portala Faktograf), Ana Rukavina (koordinatorica terena u Borders Violence Monitoring Network/BVMN), Andrea Jelovčić (pravna savjetnica u Centru za mirovne studije), Josipa Lulić (aktivistkinja u Solidarity Line Croatia)
moderira: Emina Bužinkić
Od ropstva do režima na granicama, rasizirano nasilje nad migrantima iz globalnog Juga i dalje opstaje kao temeljna logika imperija. Ovo se nasilje normalizira i umnaža kroz različite registre — fizičke, pravne i egzistencijalne — posebno na tijelima i životima onih koje su prisilno raselili kolonijalizam, imperijalizam i rasni kapitalizam. Migranti su izloženi policijskoj brutalnosti, pušbekovima, fizičkim napadima paravojnih skupina i narodnih straža, detenciji, sustavnom oduzimanju zaštite i administrativnom nasilju. Migracijski režim namjerno iregularizira njihov pravni i društveni status, lišava ih prava i sigurnosti te izlaže iskorištavanju i zamjenjivosti. Pored toga, javni i politički diskurs migrante konstruira kao prazne posude u koje društva, investirana održavanju granica, hijerarhija i isključenja, projiciraju svoje strahove, tjeskobe i frustracije. Ovaj panel analizira svakodnevno isprepleteno nasilje države i kapitalizma te mu suprotstavlja prakse otpora režimu i podrške migrantima. Panel prepoznaje migrante kao subjekte koji prelaze višestruke granice i borce za slobodu koji sa margina osporavaju globalni poredak.
(događaj se odvija na hrvatskom jeziku)
Matea Grgurinović je novinarka i istraživačica koju posebno zanimaju teme siromaštva, nejednakosti i radničkih prava, kao i klimatskih promjena i traume. Dugi niz godina se bavi izvještavanjem o radništvu. Magistrirala je engleski i ruski jezik, uči kineski.
Ana Rukavina terenska je koordinatorica u mreži Border Violence Monitoring Network. Ana je socijalna pedagoginja i stručnjakinja za rodne studije. U svom radu povezuje teorijske okvire i uvide iz rodnih studija i socijalnog rada s ciljem razvoja i provedbe podrške i usluga koje izravno doprinose osnaživanju marginaliziranih zajednica.
Andrea Jelovčić je pravna stručnjakinja i aktivistica koja se bavi temama migracija, azila i ljudskih prava. Diplomirala je pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a svoje volontersko iskustvo u području migracija i azila nastavila je razvijati kroz profesionalni angažman u Zagrebu. Posljednje dvije godine zaposlena je kao pravna savjetnica u programu Zaštita i promicanje prava na azil i migracije Centra za mirovne studije, gdje pruža besplatnu pravnu pomoć izbjeglicama i drugim migrantima, koordinira stratešku litigaciju te se aktivno zalaže za učinkovitiji sustav azila te zaštitu temeljnih ljudskih prava tražitelja međunarodne zaštite i drugih marginaliziranih skupina.
Emina Bužinkić istražuje, organizira, facilitira i piše na raskrižju migracija, obrazovanja, rase, transnacionalnih solidarnosti i feminističke prakse. U svom radu surađuje s marginaliziranim zajednicama kroz i straživanja usmjerena na odgovornost prema zajednici i političko organiziranje zajednica. Aktivna je u Inicijativi za slobodnu Palestinu te u uredničkom kolektivu časopisa AGITATE! – Unsettling Knowledges. Emina trenutno provodi svoj poslijedoktorski istraživački rad na Institutu za razvoj i međunarodne odnose, gdje se fokusira na studije migracija, rase, te platformskog i drugog migrantskog rada i radnike.
Josipa Lulić je aktiviskinja Solidarity Line Croatia (SLC). SLC je grassroots kolektiv osnovan početkom 2024. godine, posvećen pružanju podrške ljudima u pokretu unutar teritorija Hrvatske. SLC odgovara na pozive u nuždi osoba koje su ozlijeđene, zarobljene ili suočene s nasilnim protjerivanjima od strane hrvatske policije i drugim oblicima institucionalnog nasilja — pružajući pomoć tamo gdje institucije zakažu. Nadovezujući se na naslijeđe regionalnih telefonskih linija podrške i crpeći inspiraciju iz inicijativa poput Alarm Phone-a, SLC djeluje kao kopnena infrastruktura solidarnosti koja pomaže ljudima da se snađu u opasnostima graničnog nasilja i osigurava ključnu podršku u pristupu azilu i hitnim službama. Svojom predanošću kolektivnoj brizi, SLC osporava politiku nasilja, isključenja i napuštanja, nastojeći pružiti i trenutačnu pomoć i dugoročnu solidarnost suočeni s nasiljem države i granica.
