
sudjeluju: Srđan Dvornik, Petar Milat i Kruno Lokotar
U svijetu koji potresaju ekološke, ekonomske i političke krize čini se da prevlast stječu sile autoritarizma i reakcije. Kako bismo trebali zvati, mapirati i reagirati na takvo stanje stvari? Bogati arhiv rasprava 20. stoljeća o fašizmu može pomoći da se pronađe put kroz sve autoritarniju današnjicu. Hitan je i životno važan zadatak razvijati antifašističku teoriju. Od „Velike zamjene” do kampanja protiv kritičke rasne teorije i „rodne ideologije”, današnja globalna ekstremna desnica pokreće smrtonosnu paniku zbog navodnih prijetnji tradicionalnim političkim, seksualnim i rasnim hijerarhijama.
Oslanjajući se posebno na Crnačke radikalne i antikolonijalne teorije fašizma, Toscano jasno pokazuje ograničenja povezivanja fašizma prvenstveno s političkim nasiljem kakvo su ljudi proživjeli u prošlim evropskim režimima. Umjesto traženja analogija u povijesti, fašizam treba gledati kao promjenjiv proces, usidren u rasnom i kolonijalnom kapitalizmu, koji prethode kristalizaciji u Mussolinijevoj Italiji i Hitlerovoj Njemačkoj te ih nadživljuju. On je prijetnja koja se razvija i dalje, sve do danas. (Verso)
(događaj se odvija na hrvatskom jeziku)