Od Podemosa do Momentuma i predsjedničkih kandidaturi Bernieja Sandersa na predizborima Demokratske stranke, najprominentnije izborne lijeve snage 2010-ih ustrajale su na novini “lijevog populističkog” eksperimenta, raskidajući s načinima na koje je nekadašnji radnički pokret oblikovao svoj politički angažman, kao i s formom partije. Međutim, u svakome je od ovih slučajeva nakon inicijalnog vala entuzijazma i određenih uspjeha uslijedila njihova de facto subordinacija srednjostrujaškom lijevom centru, povlačenje u NGOizirani oblik izgradnje pokreta i ozbiljne teškoće pri obnavljanju vodstva. Na temelju vlastitog iskustva u francuskom Insoumise i Corbynovoj Laburističkoj stranci, u predavanju ću braniti tezu da ovi porazi nisu bili čisti proizvod njihove izborne participacije, koja je bila neophodna za oslobađanje ljevice iz gotovo nevidljive pozicije u kojoj se nalazila tijekom prethodnog desetljeća. Naprotiv, radi se o tome da se nije dovoljno ozbiljno uzela u obzir mogućnost korištenja kratkih naleta aktivizma kako bi se pogonio fokusiraniji pokušaj ponovne izgradnje institucija i reprezentacije radničke klase. Crpeći iz lokalnih protuprimjera, a istovremeno prepoznavajući promjene u kompoziciji aktivističke baze na ljevici, u predavanju ustrajem na tome da ova iskustva ipak ilustriraju mogućnost izgradnje ukorijenjenih partija kao protuteže neoliberalnoj hegemoniji.
David Broder je autor i prevoditelj koji živi u Rimu. Povjesničar je francuskog i talijanskog komunizma te Jacobinov urednik za Europu. Redovno piše o talijanskoj politici za razne publikacije, uključujući Internazionale. Verso je 2020. godine objavio njegovu knjigu First They Took Rome, How the Populist Right Conquered Italy.
moderira: Stipe Ćurković
Predavanje će se održati na engleskom jeziku.
Predavanje je organizirano u suradnji sa Slobodnim Filozofskim.
