Majska šuškanja

Meditativno-lirski hibridni dokumentarac o četrnaestogodišnjakinji koja živi u zabačenom planinskom kraju kineske pokrajine Liangshan. Quiho ima tajnu: upravo je dobila svoju prvu menstruaciju. To znači da je vrijeme za ceremoniju „mijenjanja suknje“, tradicionalni ritual prijelaza kojim se obilježava da više nije dijete nego žena kojoj zajednica nameće radničke i bračne obveze. Njeni roditelji rade kao migrantski radnici a djed je nedavno umro. Sa četrnaest godina od nje se očekuje da se brine o mlađoj braći i sestrama dok istovremeno ide u školu. Napeti telefonski razgovori u kojima je majka špota zbog neizvršenja svojih zadaća uobičajeni su dio njene svakodnevice, pritom svjedočimo prijenosu ekonomske i društvene tjeskobe s majke na mladu kćer. Quihio i njene dvije prijateljice traže posebnu suknju koju će odjenuti prilikom (sa strepnjom anticipiranog) prelaska iz djetinjstva u odraslost. Naizgled malen i rutinski zadatak pretvara se u pravu pustolovinu u kojoj vrijeme usporava, djetinja prostranstva postaju nepregledna, a granice naizgled sputavajućeg svijeta šire se unedogled.

Nesvakidašnje poetičan film o djevojaštvu kombinira neposredne opservacijske snimke i improvizirano fikcionalno putovanje koje je osmišljeno i provedeno u bliskoj suradnji s mladim protagonisticama. Majska šuškanja grade djevojački svijet koji se opire rigidnim socijalnim normama i orodnjenoj reprodukciji društvenih uloga. Kako dani prolaze a krajolici se mijenjaju naš trio obilazi planinske obronke, naganja sjene i napaja se posljednjim trenucima djetinjstva, opirući se egzistencijalnim zadatostima, prije nego što jedna od njih počne raditi u nekoj od obližnjih tvornica ili postane premlada nevjesta. U opreci s realističnim scenama redateljica sporadično umeće sanjive vinjete koje su prožete folklornim motivima, tajanstvenim šumskim bićima i upečatljivim ilustracijama. Vinjete u priču o odrastanju unose poticajne mistične i filozofske asocijacije. Povezuje ih mit o Coqotamat, demonu koji navodno proždire djecu a skriva se iza tisuću ženskih lica, temeljen na usmenoj predaji koja se prenosila s generacije na generaciju u zajednicama toga kraja. Zaigrano putovanje djevojčica usred majskog šušura odvodi nas u nepoznati svijet s onu stranu planine i s onu stranu djetinjstva, svesrdno se opirući tegobama odrastanja i nametnutim (te nerijetko rodno uvjetovanim) dužnostima.