Problem ideologije usko je vezan za temeljnu premisu marksističkog shvaćanja materijalizma. Poznati aforizam Marxa iz 1859. glasi: „Ne određuje svijest ljudi njihovo biće, nego, naprotiv, njihovo društveno biće određuje njihovu svijest.“ U istom tekstu, Predgovoru Prilogu kritici političke ekonomije, Marx taj odnos dalje specificira konceptima baze i nadgradnje, i tako inicira jednu od najkontroverznijih i dugotrajnijih rasprava u recepciji njegova rada. U centru tih sporova nalazi se pitanje kako razumjeti način kauzacije između društvenih odnosa i konceptualizacija i narativa koji o njima kruže – u javnim raspravama, u proizvodima kulture, u „zdravom razumu“ i u glavi svakog pojedinca. U drugim spisima, Marx ideologiju naziva
„lažnom sviješću“. U Kapitalu, pak, prevladavaju koncepti poput fetišizma, mistifikacije, inverzije, naturalizacije. U povijesti recepcije, ta često vrlo različita konceptualna polazišta rezultirala su različitim, pa i oprečnim, teorijama ideologije. Konsenzus ne postoji, niti ga treba očekivati. Predavanje će pokušati rasvijetliti neka od tih čvorišta i iznijeti prijedlog za utemeljenje materijalističke ali ne-redukcionističke teorije ideologije.
Prijedlozi za čitanje:
Vrlo kratak uvodni tekst u povijest problematike: Jorge Lorrain*, „Ideology“, u: A Dictionary of Marxist Thought, Second Edition, Tom Bottomore i dr. (ur), Oxford: Blackwell Publishing, 1991., str. 247-252. Lorrain je i autor nekoliko knjiga posvećenih ideologiji. Lako se izguglaju.
Malo duži tekst od Lorrainova, nešto i jezično zahtjevniji, koji može poslužiti kao ulazna točka u problematiku je Jan Rehmann, „Kritika ideologije s konceptualnom pozadinom teorije ideološkog“, u: 3k: kapital, klasa, kritika, br. 4., Zagreb: Centar za radničke studije, 2017., str. 23-49.
Rehmanov tekst je dio većeg temata tog broja 3k, naslovljenog „Teorija i kritika ideologije“ (u cjelini relevantan za temu). Cijeli broj je dostupan na: https://rosalux.rs/wp-content/uploads/2022/04/144_3k_kapital_klasa_kritika_4_stipe_curkovi c_et_al_crs_2017.pdf
Rehman je objavio i cijelu knjigu na temu: Theories of Ideology: The Powers of Alienation and Subjection, Chicago: Haymarket, 2014.
Zbornik s nekim klasičnim i/ili utjecajnim tekstovima iz marksističkih rasprava o ideologiji je
Slavoj Žižek (ur.), Mapping Ideology, London/New York: Verso, 1994.
Žižekov zbornik reflektira njegove specifične preferencije, pa je tako uključen i tekst Jacquesa Lacana o stadiju zrcala, ali su izostavljeni brojni inače utjecajni autori, poput, primjerice Stuarta Halla. Od Hallovih tekstova za problematiku su relevantni: „The Problem of Ideology: Marxism Without Guarantees“, u: Stuart Hall, Selected Writings of Marxism, Durham i London: Duke University Press, 2021., str. 134-157.; za temu je relevantan i tekst
„Rethinking the ‘Base and Superstructure’ Metaphor“ iz iste knjige, str. 62-90.
Među preglednim uvodima čitana i citirana je i knjiga Terry Eagleton, Ideology: An Introduction, London/New York: Verso, 1991. Kao često kod Eagletona, pisana je vrlo čitko, ali ponekad, zbog golemog terena koji pokriva, za čitatelja nije uvijek lako razabrati šumu od stabala.
Kratak ali konceptualno gust doprinos raspravama je i knjiga: Goran Therbörn, The Ideology of Power and the Power of Ideology, London/New York: Verso, 1980.
Teorijski gust tekst, koji pretpostavlja poznavanje koncepata Marxove kritike političke ekonomije, u kojemu autorica izvodi teoriju ideologije iz analize fetišizma i mistifikacije pogotovo u trećem tomu Kapitala je Beverley Best, „Distilling a Theory of Ideology from a Reading of Volume III of Capital“, Historical Materialism, 23.3, 2015., str. 101-41. Centralne teze članka kasnije je razradila i elaborirala vrlo detaljno u knjizi The Automatic Fetish: The Law of Value in Marx’s Capital, London/New York: Verso, 2024.
*Napomena: boldano ime označava autora navedenog teksta koji je kratka i uvodna opcija za one koji nemaju puno vremena za čitanje.
Stipe Ćurković je član Programskog odbora Subversive Foruma, urednik u Bijelom valu, prevoditelj, i autor povremenih teorijskih tekstova. Bio je osnivač Centra za radničke studije i urednik njegova teorijskog časopisa 3k: kapital, klasa, kritika do njegova gašenja. Živi u Zagrebu, gdje suorganizira teorijske kružoke Le Cercle Rouge.
Raspored predavanja
- Srpski kulturni centar
