Svečanom dodjelom nagrada Wild Dreamer „Dragan Rubeša“ u zagrebačkom kinu Kinoteka u subotu je završeno je 17. Izdanje Subversive Film Festivala, a o najboljim filmovima odlučivao je tročlani žiri u sastavu Paola Gosalvez, Ejla Kovačević i Tom Waibel.
Žiri je najboljim filmom u igranoj konkurenciji proglasio film Mladena Đorđevića Radnička klasa ide u pakao, uz obrazloženje: Film se pridružuje dugoj povijesti borbi za socijalnu pravdu u kojoj oni suočeni s gubitkom svojih radnih mjesta, zatvaranjem svojih tvornica i korumpiranom privatizacijom društvenog vlasništva, pribjegavaju naizgled apsurdnim sredstvima kako bi izborili svoja prava. Duga filmska povijest subverzivnih obrada tih borbi, u rasponu od Putovanja do sreće Majke Krause (1929.) Phila Jutzija, Majka Küsters odlazi u raj (1975) Rainera Wernera Fassbindera, Radnička klasa ide u raj (1971.) Elija Petrija do Stare škola kapitalizma Želimira Žilnika (2009.), ovdje pronalazi novi subverzivni obrat koji se suočava s nesvetim moćima sadašnjosti u formi sotonističkih rituala. Filmom Radnička klasa odlazi u pakao Mladen Đorđević stvara apsurdnu parabolu subjektivnog beznađa pred đavolskim bratstvom crkve, korupcijom i kapitalom uz zapanjujuću i bizarnu izvedbu ansambla.
Posebno priznanje u igranoj konkurenciji osvojio je Sve jasno redatelja Gábora Reisza. Žiri je svoju odluku obrazložio: Ova sporo-goruća društvena satira suptilno i britko potretira tenzije u polariziranom mađarskom društvu, gdje se jedna naizgled banalna situacija, poput zaljubljenosti mladog maturanta, usred nacionalističke zaslijepljenosti odraslih, postepeno pretvara u državni skandal. Film Gabora Reisza Sve jasno se pritom suzdržava od zauzimanja ičije strane, opredjeljujući se za kompleksnu i tragikomičnu analizu posljedica koje virus krajnje desne ideologije ima kako na privatnu tako i javnu društvenu sferu.
Najboljim filmom u dokumentarnoj konkurenciji proglašen je film Crna kutija: Dnevnici redateljice Shiori Ito, uz obrazloženje žirija: Hrabra i osobna priča o prevladavanju traume i traženju pravde. Film je strastven prikaz ranjivosti i otpornosti duha, prenesen bez pretjerane manipulacije ili sentimentalnosti. Priča je to koja ističe ustrajnost i unutarnju snagu te odjekuje univerzalno.
Posebna priznanja u dokumentarnoj konkurenciji odlukom žirija osvojila su čak dva filma. Bilješke iz Eremocena redateljice Viere Čákanyove, uz obrazloženje: Ovaj poetično-distopijski esej kroz prizmu napetosti između analognih i digitalnih tehnologija propituje našu budućnost nagriženu tehno-kapitalističkom ideologijom koja je dovela do sveopće krize – ekološke, političke i egzistencijalne. Koristeći niz osobnih fotokemijskih razglednica koje podvrgava sijasetu eksperimentalnih erozija, od umjetne inteligencije do tehnika glitcha, redateljica Viera Čákanyová uspijeva na formalno inovativan i dojmljiv način prenijeti melankoliju eremocena, uz fantastični dizajn zvuka na valovima sjetnog Nicka Cavea.
Favoriten Ruth Beckermann također je osvojio posebno priznanje u dokumentarnoj konkurenciji uz obrazloženje žirija: Film prati školski razred i njihovu učiteljicu dok ne završe osnovnu školu u istoimenoj bečkoj četvrti Favoriten. Ali škola bi se jednako lako mogla smjestiti u bilo koji drugi veći europski grad, gdje predani ljudi nastoje ispisati abecedu ljudskog suživota preko jezičnih i društvenih barijera. U filmu Favoriten redateljice Ruth Beckermann, subverzija poprima zapanjujuće nježan, ali uporan oblik u neumornoj predanosti jednakosti i društvenom sudjelovanju protiv postojećih predrasuda i institucionalnih manjkavosti. A protagonisti filma – učenici kao i njihova učiteljica – svi su na svoj način divlji sanjari, jer ne prestaju sanjati o svijetu u kojem su prostor i izgledi za budućnost jednako otvoreni za sve, bez obzira na porijeklo, vjeru ili prihode.
Pobjednički filmovi osvojili su skulpture svjetski poznatog hrvatskog kipara Nikole Vudraga.
Iako je filmski dio Subversive Festivala dodjelom nagrada službeno završio, u nedjelju u Dokukinu KIC očekuju nas dvije posebne projekcije. U 18 sati očekuje nas svjetska premijera filma Zemlja za nas hrvatske autorice Karle Crnčević donosi priču o skupini žena koje žive u nesvakidašnjoj zajednici na otoku Braču, zasnovanoj na ekofeminističkim počelima. „Bračke vještice“ ne vjeruju u privatno vlasništvo ni u hijerarhiju, a zajednicom upravljaju direktnom demokracijom. *Nakon projekcije održat će se razgovor s redateljicom Karlom Crnčević i članicama inicijative Zemlja za nas koji će moderirati Andreja Gregorina.
U 20 sati u Dokukinu program završava uz biografski film Preobrazba Édouarda Louisa u kojem angažirani francuski pisac Édouard Louis ogoljuje svoju intimu i vodi nas na mjesta koja smo već upoznali u njegovoj autobiografskoj prozi koja razotkriva klasno i seksualno nasilje i maestralno spaja privatno i političko.
Fotografije: Zoe Šarlija
