Privilegija manjine: o djel(ovanj)u Radomira Konstantinovića
Autori_ce tekstova: Vahidin Preljević, Branko Romčević, Vladimir Biti, Vladimir Gvozden, Branislav Jakovljević, Jadranka Brnčić, Davor Beganović, Almir Bašović, Ivan Milenković, Milivoj Bešlin, Tomislav Marković, Gojko Tešić i Tomislav Brlek
Urednik: Tomislav Brlek
Za izdavača: Nikola Devčić
Oblikovanje: Dejan Dragosavac Ruta
Godina izdanja: 2025.
Usprkos učestalom spominjanju, brojnim priznanjima i kritičkim laudama, kako za života, tako i postumno, opus Radomira Konstantinovića ostaje u najvećoj mjeri nepročitan, neraspravljen, pa samim time, nužno, uvelike neshvaćen. Proizišao iz međunarodnog simpozija Privilegija manjine: o djel(ovanj)u Radomira Konstantinovića, održanog u Zagrebu 22. i 23. 10. 2021, u sklopu 14. Subversive Festivala, a organiziranog povodom desete godišnjice smrti tog suštinski modernog pisca te, upravo stoga, trajno inspirativnog mislioca, ovaj je zbornik skroman pokušaj da se doprinese promjeni takvog stanja. U prvoj su cjelini radovi koji se bave tematikom Barbarogenija; u drugoj reprezentativnim Konstantinovićevim čitanjima iz studije Biće i jezik; u trećoj njegovim romanima i radio-dramama; u četvrtoj filozofskim, sociohistorijskim, odnosno, recepcijskim kontekstima Filosofije palanke; dok peta donosi lično viđenje pretpostavki i rada na uređivanju kritičkog izdanja Sabrana dela i bibliografiju djela Radomira Konstantinovića te studija i časopisnih temata posvećenih njegovom djelovanju.
Radomir Konstantinović (Subotica, 1928 – Beograd, 2011) čitavog se života bavio pisanjem, isprva kao član radijskih i časopisnih redakcija, a zatim kao dugogodišnji honorarni suradnik Trećeg programa Radio Beograda, gdje je čitao analitičke eseje, kao i svoja kapitalna djela: žanrovski teško odrediv spis Filosofija palanke i osmotomnu studiju Biće i jezik u iskustvu pesnika srpske kulture dvadesetog veka (1969-1981). Njegovo tematskim opsegom i spoznajnim dosezima izuzetno zahtjevno polimorfno djelo pokriva raspon od aktualne publicistike i analitičke esejistike, preko sintetskih povijesno-kritičkih rasprava i radio-drama, do progresivno inovativnih romana – Daj nam danas (1954), Mišolovka (1956), Čisti i prljavi (1958), Izlazak (1960), Ahasver (1964), Pentagram (1966) i Dekartova smrt (1996) – a koje je dosljedno kompatibilno njegovom društveno-kulturnom djelovanju, u rasponu od prosvjetiteljskog pregalaštva, preko intelektualnog usmjeravanja, do javnog angažmana. Među dvadesetak priznanja posebno se ističu nagrada Udruženja književnika Srbije (1954), NIN-ova nagrada (1961), nagrada Đorđe Jovanović (1971), nagrada Željezare Sisak (1981), nagrada AVNOJ-a (1985) i nagrada Fonda Miroslav Krleža (1985).
Tomislav Brlek redoviti profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dobitnik je Povelje Radomir Konstantinović za knjigu Tvrdi tekst: uvid i nevid moderne hrvatske književnosti (2020).
